Rogoznica

Rogoznica se nalazi na otoku povezanom nasipom i cestom sa kopnom u jednom gotovo potpuno zatvorenom zaljevu, a središte mjesta nalazi se na otoku. To je malo mirno mediteransko mjesto u blizini Primoštena, 25 km južno od Šibenika i smatra se jednim od potencijalnih turističkih odmarališta najviše kategorije. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, ribarstvo i turizam, a dobrim dijelom su se zadržale stare kuće u kamenu što zajedno sa palmama na rivi daje Rogoznici autentičnu mediteransku atmosferu.

Prometna povezanost

Rogoznica je poznato hrvatsko turističko ljetovalište srednje Dalmacije, pa je samim time, kao i blizinom Šibenika dobro prometno povezana zemljom i zrakom. Naime, do Rogoznice se može doći autoputom Zagreb – Split, obzirom da je na lokalnoj prometnici, na odvojku od magistralne prometnice (M2, E65), dok je Splitska zračna luka udaljena tek nekih tridesetak kilometara.

Uvala Rogoznica sjeverno od rta Ploča je dobro zaklonište za jahte.

Turistička ponuda

Rogoznica nije veliko turističko naselje, no u njemu ima pošta, ambulanta i trgovina. Smještena u širokoj uvali idealno je mjesto za odmor s obitelji i prijateljima.

Smještaj je moguć u hotelu, apartmanu i brojnim privatnim aranžmanima kod domaćina. Rogoznicu rado posjećuju i nautičari jer je marina Frapa jedna od najljepših i najsigurnijih luka na ovom dijelu Jadrana.

Plaža u Rogoznici doslovno ima svuda, a većinom su stjenovite i betonirane, no na području iza jezera Zmajevo oko, plaže su šljunčane, dok je cijelo naselje okruženo borovom šumom.

Bliža okolica mjesta nudi skrovita kupališta na plažama u brojnim malim uvalama.

Zbog razvedene obale Rogoznica je prikladna za sve vodene sportove, a rekreacija je moguća i na terenima na obali. Većina otoka je prekrivena borovom šumom, a duž obale vodi trim staza, idealna za jogging i šetnje.

Uz uobičajene sportsko-rekreacijske aktivnosti, u Rogoznici će uživati poklonici mačevanja. Naime, od 1987. ovdje djeluju škola mačevanja i Međunarodni mačevalački kamp pri Mačevalačkom klubu »Galeb Grafoplast«. Postoje organizirani izleti, pa se tako kraj marine Frapa može posjetiti karakteristično slano jezero Zmajevo Oko.

Za boravka u Rogoznici je svakako preporučljivo posjetiti i zaleđe gdje se u seoskim domaćinstvima smještenim u autentičnim kamenim kućama mogu kušati domaći specijaliteti, jela ispod peke i pravo domaće vino – Babić.

Kako u Rogoznici ima mnogo ribara, uvijek se može kupiti svježa riba i uživati u domaćim kulinarskim specijalitetima, među kojima se ističe rogoznički brudet.

Povijest i kulturne znamenitosti

Na kopnenom dijelu današnje Rogoznice – Kopaču prvi stanovnici došli su krajem 14. stoljeća, a na obližnji otočić Kopara u 16 stoljeću kad se naselilo stanovništvo koje je bježalo pred turskim najezdama. Navodno je to područje bilo naseljeno i prije tih prvih doseljenika, što bi mogla potvrditi i kapela Sv. Nikole u spilji Loznica gdje je na groblju otkriveno i nekoliko stećaka. Prvotnu župnu crkvu sv. Nikole posvetio je biskup V.Arrigoni 11.svibnja 1615.g., a godine 1683. crkva je proširena i nazvana imenom Velike Gospe ili Uznesenja Blažene Djevice Marije na Nebo.

Nakon Turaka otok je s kopnenim dijelom povezan nasutim putem, a 1809. godine za vrijeme francuske vladavine sagrađena je i tvrđava.

Na rtu poluotoka Gradina nalazi se crkvica posvećena zaštitnici rogozničkog puka i luke od 1722. godine Gospi od Kapelice, za čije je štovanje vezana legenda o čudotvornoj Gospinoj slici koju je pronašao ribar Ivan M. Bogavčić Tumburko i zavjetni blagdan koji se štuje od 1887. godine kada su u Rogoznici harale crne ospice.

Događanja

Rogoznica je poznata po pučkim feštama u kolovozu, Ribarska noć i Noć Rogoznice kada se organizira niz zabavnih i kulturnih priredbi, pa se u Rogoznicu zapute Splićani i Šibenčani željni dobrog provoda.

Posebno se slavi blagdan Gospe od Kapalice, kada je velika procesija brodicama po moru.

Svečanost se održava 2. srpnja, na Petrovčicu, kada se Gospina slika dovozi brodom u pratnji svećenika i mladih djevojaka, odjevenih u bijele haljine, do Caparinove rive, gdje je dočekuje šibenski biskup i zajedno s nekoliko tisuća vjernika u procesiji rogozničkom rivom prenose u Župnu crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije na Nebo gdje ostaje do prve nedjelje iza Gospe od Karmela kada se u svečanoj procesiji morem i kopnom vraća u svoje svetište na rtu poluotoka Gradine. U procesiji sudjeluju stotine brodica i tisuće vjernika koji prelaze pješice oko 2,5 km zavjetnog puta, mnogi često i bosi. U prošlosti su Gospin Brod plivajući pratili mladići, a danas i djevjoke.