Pag

Otok Pag je jedan od najvećih Jadranskih otoka: sa 285 km2 peti po veličini, a sa 270 km razvedene obale otok je s najduljom obalnom linijom na Jadranu, prepunom zaljeva, uvalica, rtova i plaža.

Najveće i najvažnije mjesto na otoku je grad Pag. Smješten na jugozapadnom području Kršina (263 m), gdje se Paški zaljev uskim prolazom (Prosika) nastavlja prema jugoistoku u plitko slano jezero (Paška solila). Unutrašnji dio uvale južno od rta Sveti Nikola, gdje se nalazi paška luka, plitak je i zamuljen. Grad Pag ima blagu, mediteransku klimu koja je posebno ugodna tijekom proljetnih i jesenjih mjeseci. Tijekom zime temperatura zraka se vrlo rijetko spušta ispod ništice, a snježne padaline su rijetkost. Ljeta su vruća i uglavnom suha.

Prometna povezanost

Grad Pag je u prometnom smislu lako dostupan. Zahvaljujući općenito izuzetno povoljnom zemljopisnom i prometnom položaju, otok se našao na važnim kopnenim i pomorskim putovima od sjevernog prema južnom Jadranu, odnosno od Kvarnera prema Dalmaciji, što mu omogućuje odličnu prometnu povezanost s kopnom.

Na južnoj strani, otok je mostom povezan s kopnom što dodatno poboljšava njegovu prometnu povezanost. Najbliža zračna luka je Zemunik u Zadru iz koje se do otoka stiže za sat vremena vožnje.

Turistička ponuda

Pag pruža neobične oblike, divlju egzotiku, pitome oaze, planinarske staze i plitke zaljeve čiji bi obilazak trajao i nekoliko dana.

Pored hotela u gradu suvremeno je opremljen i privatni smještajni kapacitet. Pašku uvalu obrubljuje 20 km šljunčanih i pješčanih plaža. Najveća plaža u gradu Pagu je Prosika koja je smještena u neposrednoj blizini centra grada Paga. U kopnenom produžetku plitke uvale skriva se još jedno veliko bogatstvo, ispitano i dokazano ljekovito blato. U gradu postoji mogućnost korištenja raznih sportsko-rekreacijskih sadržaja, a osobito bavljenja vodenim sportovima. Pag daje mogućnost za miran, ali i aktivan odmor i stoga je pogodan i za obitelji s djecom kao i rekreativce. Gastronomska ponuda otoka je vrhunska. Paški sir, čija je posebnost njegova tvrdoća i slanoća, a specifičan okus i miris mu daju eterična ulja aromatičnog bilja. Sir se proizvodi od ovčjeg mlijeka, a famozna paška janjetina čija je specifičnost njeno izrazito mekano i vrlo ukusno meso, pravi su doživljaj za svakog gurmana.

Grad Pag je i grad rukotvorina poznate paške čipke koja se njeguje kroz stoljeća, svaka je zaseban unikat, a taj spori i naporni ručni rad živi i danas na uličicama starog grada.

Osim turističke ponude u samom mjestu, mnogobrojne turističke agencije organiziraju izlete širom otoka.

Izdvojena događanja

U vrijeme paškog karnevala zimi, ljetnog karnevala i tijekom sezone odvija se bogat kulturno-zabavni i umjetnički program. Iz višestoljetne tradicije može se izdvojiti “paška Robinja” u stilu “svetih prikazanja”, folklor, karneval s karakterističnim kolom uz gradsku limenu glazbu, starim nošnjama, starim pjesmama i plesovima na “mišnjicama” (karneval se održava posljednjih dana srpnja). Isto tako, u gradu se njeguje proslava blagdana Velike Gospe kada se priređuje velika pučka fešta.

Povijest i povijesne znamenitosti

Na mjestu na kojem se danas nalazi, grad Pag je podignut u razdoblju od 1443. do 1474. godine. Prema povijesnim dokumentima, naziv Pag prvi put se spominje u 10. stoljeću. Godine 976. kralj Stjepan Držislav oslobađa Pag od Bizantske vlasti i za upravitelja grada postavlja hrvatskog župana.

Stari grad nalazi se oko kilometar od stare gradske jezgre, a od 70 -tih godina 20. stoljeća sastavni je dio grada Paga. U Starom gradu postoje brojni ostaci zidova i kuća, ostaci putova i utvrđenja, no najbolje su sačuvani dijelovi franjevačkog samostana i romanička crkva sv. Marije. Crkva se prvi puta spominje 1192. godine.

U Starom gradu otkriveni su ostaci antičkih spomenika, kao i dijelovi megalitskih temelja, koji ukazuje na mogućnost da se grad ondje nalazio još u helensko doba. Sadašnja crkva sv. Marije po svoj prilici nastala je na temeljima starohrvatske bazilike iz 8. stoljeća.

Osobitost Staroga grada je samostanski bunar i kip Majke Božje od Staroga grada.

Nakon preseljenja stanovništva 1467. godine, franjevci u Starom gradu 1589. godine uz postojeću crkvu grade i uređuju samostan. Knežev dvor datira iz 15. stoljeća. Do 1905. godine bio je sjedište otočne i gradske uprave. Zborna crkva utemeljena je 18. svibnja 1443. godine. Podignuta je s namjerom da postane katedralom, dakle sjedištem biskupije. No, zbog raznih političko-povijesnih razloga, nikada nije proglašena katedralom.