Omiš je mali gradić koji se nalazi u srcu Dalmacije i na ušću rijeke Cetine. Omiš je 21 kilometar udaljen od najvećeg dalmatinskog grada Splita. Uz prekrasne pješčane plaže i čisto more poseban doživljaj pruža kanjon Cetine. Klima je tipična mediteranska te blage zime pružaju mogućnost odmora u Omišu tokom cijele godine.
Prometna povezanost
Omiš je jako dobro prometno povezan s obzirom da je 20-ak km udaljen od Splita. Iz sjevernog dijela Hrvatske moguće je doći autocestom Zagreb-Split, ali i magistralom. Do Splita se može doći i avionom, do zračne luke Split u Resniku. Sa Splitom je Omiš povezan autobusnom linijom svakih dvadeset minuta.
Turistička ponuda
Omiš nudi dobar smještaj u privatnim apartmanima, pansionima te u hotelima. Pruža i dobru mogućnost smještaja u nekoliko kampova. Autokampovi ‘Sirena’ i ‘Danijel’ nalaze se u blizini Omiša. U njima se nalazi sve potrebno za kvalitetan godišnji odmor. Kamp ‘Galeb’ se nalazi na atraktivnoj lokaciji ušća rijeke Cetine u more. Njegova odlika su pješčana plaža i sportski tereni.
Omiš pruža mogućnost za raznovrsni odmor. Pogodan je za obiteljski odmor s malom djecom jer ima pješčanu plažu dugu kilometar gdje je sedamsto metara dug plićak. S druge strane pruža izvrsnu mogućnost za one koji vole aktivan odmor uz avanturističke sportove. Cetina i njen kanjon pružaju nezaboravan doživljaj u raftingu. Penjanje je također predivno uz osebujan spoj mora, Cetine i stijena.
Omiš ima i dobru gastronomsku ponudu. Brojni restorani nude lokalne specijalitete.
Omiš događanja 2023
Gusarske večeri organiziraju se u srpnju. Omiš je bio centar srednjovjekovnog gusarstva.
Tražite smještaj? >>>Provjerite ponudu i rezervirajte odmah!
To je bio način života Omišljana. U četiri dana odvijaju se razne manifestacije. Početak označava isplovljavanje gusarskog broda iz gradske luke. Održavaju se razne sportske igre na moru, koncerti i drugi zabavni programi po gradskim trgovima. Organiziraju se dječje likovne radionice te poetsko muzički recitali.
Povijest i kulturne znamenitosti
Područje između Splita i Omiša, u prapovijesno doba, nastanjivala su ilirska plemena Bulini i Nerestini. Delmati, još jedno ilirsko pleme, prodiru na to područje u II stoljeću prije Krista. U vrijeme rimske vladavine na tom području bilo je mnogo malih naselja. Utvrđena naselja bili su Pituntium, Nareste i Onemum.
U selu Borku iznad Omiša otkriveni su ostaci Onemuma. 476. godine, nakon pada Zapadog rimskog carstva dolazi do kratke vladavine Gota. Nakon toga Omiš priznaje vlast drugog velikog carstva, Bizanta. Naseljavanjem Slavena Omiš ulazi u sastav Neretljanske kneževine. Najvažnije zanimanje stanovništva od tada postaje gusarstvo. Omiš je bio vrlo važno gusarsko uporište. Omiški gusari će dolaziti u sukob s drugim dalmatinskim gradovima, Venecijom i gradovima južne Italije.
U IX stoljeću Mlečani sklapaju ugovor s Neretljanima želeći osigurati mirnu plovidbu mletačkih lađa Jadranom. No to nije spriječilo omiške gusare da i dalje napadaju mletačke brodove. 887. godine venecijanski dužd Pietro Candiano pogiba pri pokušaju da pokori neretljanske gusare. Nakon toga Mlečani moraju Neretljanima plaćati danak za slobodnu plovidbu. U to vrijeme Omišom vladaju moćni Kačići. Iako Omišani sklapaju ugovore o nenapadanju 1167. godine s Kotorom i 1180. s Dubrovnikom, gusarstvo je i dalje prilično jako. Zbog toga dolazi do četverogodišnjeg rata protiv Omiša kojeg 1222. potiče papa, a vodi ga kralj Andrija II.
Omišljani tada doživljavaju poraz, ali gusarstvo i dalje ne slabi. U drugoj polovici XIII stoljeća Omišani gusare cijelim Jadranom. Ni Šubići, koji tada nasljeđuju Kačiće, nisu uspjeli spriječiti gusarenje. 1358. godine, nakon Zadarskog mira, Omiš priznaje vlast ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika. Krajem XIV stoljeća gradom vlada bosanski kralj Tvrtko I, a u XV stoljeću se izmjenjuju velikaši Hrvoje Vukčić-Hrvatinić i Ivaniš Nelipić. Nakon toga je Venecija zavladala Omišem. Njezina je vlast trajala sve do 1797. godine. Turci Omiš, grad utvrđen snažnim zidinama, nikada nisu osvojili.
Najvažniji spomenik grada Omiša je župna crkva sv. Mihovila. Ona je podignuta 1629. godine na temeljima starije crkve. Na pročelju se nalazi portal ukrašen maskama, anđeoskim glavicama, biljnim motivima te kipom sv. Mihovila. To je rad domaćih radionica. U crkvi je barokni drveni oltar iz XVII stoljeća, gotičko polikromno raspelo Jurja Petrovića iz XV stoljeća te nekoliko slika Mateja Ponzonija-Pončuna, Mattea Ingolija i Jacopa Palme Mlađeg. U riznici se nalazi zbirka ikona i škrinja za čuvanje isprava iz XVII stoljeća.
U blizini župne crkve nalazi se ‘kuća sretnog čovjeka’. Ime je dobila zbog napisa koji se nalazi na vratima:’Zahvaljujemo ti, Gospodine, što sam bio na ovom svijetu.’ Iz tog natpisa vidimo da se radi o humanistički osviještenom Omišljaninu koji je u XVI stoljeću podigao kuću.
Najslikovitiji sklop omiške graditeljske baštine predstavljaju crkva sv. Roka i crkva sv. Duha sa zvonikom na kojem je gradski sat. Tu se nalazi i kuća s ugrađenim natpisima koji spominju gradski arhiv i žitnicu. Tu u blizini je vjerojatno bila kuća kapetana i gradska loggia. Slikovit gornji dio grada je Funtana. Iz nje put vodi prema tvrđavi Peovici ili Mirabeli, podignutoj u XIII stoljeću, koja se nalazi na obroncima Babnjače.
U zapadnom dijelu, uz rijeku Cetinu nalazi se Poljički trg. On je nastao u XIX stoljeću na mjestu gdje su nekad bila zapadna gradska vrata. Tzv. stup sramote nalazi se na sredini trga, a barokna palača Caralipes-Despotović s hrvatskim natpisom iz XVII stoljeća zatvara sjevernu stranu.
Foral je središte današnjeg Omiša. Fortica je tvrđava podignuta u XVI i XVII stoljeću. Nalazi se iznad sela Borak-Oneum. Tu imamo prekrasan pogled na Omiš, srednjodalmatinske otoke i Poljice. Staro groblje s crkvicom sv. Marije i kapela obitelji Drašković-Bonitio te niz antičkih sarkofaga i nadgrobnih ploča omiškog plemstva nalaze se na putu za selo Borak.
Franjevci su u XVIII stoljeću bježeći pred Turcima stigli u Omiš. Tu su podigli samostan i crkvu. Postoji i crkveni muzej koji sadrži velik broj dokumenata, vrijednih knjiga, liturgijskih predmeta i zbirku slika. Uz gradska vrata nalazi se i gradski muzej. U njemu se nalazi mala zbirka iz omiške prošlosti.
Uz arheološke zbirke sadrži i vrlo vrijedne izloške kao što su poljička zastava i statut. Crkva sv. Petra predstavlja jednu od najvrednijih građevina u Dalmaciji predromaničkog razdoblja. Uz crkvu se nalazi glagoljaško sjemenište osnovano 1750. godine za odgoj svećenstva na hrvatskom jeziku za potrebe Poljica. Don Frane Bulić, veliki arheolog, je pohađao to sjemenište.
Kraj Omiša nalazi se ušće sto kilometara duge rijeke Cetine. Šest kilometara udaljeno od Omiša je izletište koje ima status rezervata prirode.