Novigrad

Novigrad je turističko središte na sjeverozapadnoj obali Istre, 15 km jugozapadno od Buja. Smješten je na vapnenačkom poluotočiću koji čini jugozapadni vrh Bujštine i na sjevernoj strani ulaza u prostrani zaljev Mirne. Do 18.st. Novigrad je bio na otočiću, a onda je spojen s kopnom. U pisanim dokumentima Novigrad se prvi put spominje 599.g.

Novigradska rivijera se proteže od Dajle na sjeveru do ušća rijeke Mirne na jugu. Obala je razvedena, s kamenim i šljunčanim plažama. Očuvana priroda i more (najčišće u ovom dijelu Mediterana) uz bogate kulturne, povijesne i zabavne sadržaje glavni su aduti novigradskog turizma.

Prometna povezanost. U Novigrad se cestom može doći iz nekoliko glavnih pravaca. Iz Slovenije rutom Ljubljana – Koper – granični prijelaz Kaštel/Plovanija – Umag – Novigrad. Iz Italije rutom Trst – Koper – granični prijelaz Kaštel/Plovanija – Umag – Novigrad. Iz Zagreba je najjednostavnije autocestom do Rijeke, kroz tunel Učku i Poreč. Najbliži aerodrom je u Puli, 80 km udaljen od Novigrada.

Turistička ponuda podrazumijeva smještaj u hotelima, apartmanima, pansionima i kampu. Od sportskih i rekreativnih sadržaja izdvajaju se tenis, košarka, rukomet, odbojka na pijesku, nogomet i biciklizam, te uobičajeni vodeni sportovi. Plesne terase, kasina, kafići i disko-klubovi jamče dobru zabavu do sitnih jutarnjih sati. A kad se ogladni tu su brojni restorani, konobe, pizzerije i grill-terase.

Gastro. Tradicionalna jela ovog podneblja koja vrijedi kušati su svakako razni riblji i drugi morski specijaliteti (brodet, salata od rakova, rižoto od plodova mora, orada na gradelama, pečena škarpina), zatim ovčji sir, istarski pršut, lazanje s tartufima te kozlić pod čripnjom. Uz dobro jelo ide i kvalitetna kapljica: sjajna istarska vina – malvazija, cabernet, pinot, muškat i merlot. Istarska rakija je izvrstan aperitiv.

Najpoznatija događanja u Novigradu su Music nights u kolovozu, pučka fešta sv. Pelagija (zaštitnika grada) krajem kolovoza (28. kolovoza) te brojne izložbe i kolonije.

Kulturno-povijesne znamenitosti

Novigrad je bio pod bizantinskom, franačkom, mletačkom, austrougarskom i talijanskom upravom – svatko je ugradio nešto svoje u danas bogatu kulturno-povijesnu baštinu. Na širem gradskom području nalazi se antičko naselje Emonia, kasnije Neapolis odnosno Civitas nova. Povijesna jezgra nalazi se na malom poluotoku, a okružena je dijelom očuvanim srednjevjekovnim zidinama i dva okrugla tornja. Očuvane su kuće i palače s arhitektonskim detaljima iz razdoblja od 15. do 18. st.

Današnja crkva (prije katedrala) sv. Marije, sv. Maksimilijana i sv. Pelagija (crkva ima tri imena) sagrađena je u 15. i 16. st. na temeljima stare bazilike. Ispod svetišta nalazi se kasnoromanička kripta. Uz katedralu je 1897.g. osnovan Lapidarij, koji je kasnije premješten u palaču Rigo. U palači se nalazi zbirka antičkih nadgrobnih i svjetovnih spomenika, te zbirka bizantskih i srednjevjekovnih fragmenata, pleterne ornamentike i dekorativne plastike.

Povijest Novigrada

Davno su ovdje grčki moreplovci imali svoju koloniju, a Rimljani utvrđeni grad – Civitas novum. Od 520. do 1828. godine Novigrad je bio središte biskupije. Od 1270. do propasti Venecije grad je bio pod vlašću Mletačke Republike. Turci su ga poharali 1687. godine.

Počeci turizma sežu do kraja 19. st: 1896. g. već su bila otvorena dva hotela. Nagli razvoj turističkog Novigrada započinje 60-ih godina prošlog stoljeća izgradnjom brojnih odmarališta. Danas Novigrad može istovremeno smještajem primiti više od 10.000 gostiju odjednom.