Hvar

Grad Hvar se nalazi na zapadnom kraju otoka Hvara, okrenut prema jugu. Hvar je po veličini četvrti jadranski otok. Klima je mediteranska. Hvar ima prosječno 2815 sunčanih sati na godinu. Zbog te pogodne klime Hvar je poznato klimatsko lječilište.

Prometna povezanost

Splitski aerodrom je najbliži Hvaru. Na aerodromu je organiziran prijevoz autobusima do splitske luke. Do Splita je moguće doći automobilom, autobusom ili željeznicom a zatim trajektom ili katamaranom do luke u Starom Gradu. Preko te luke Hvar je povezan i dužobalnom trajektnom vezom Rijeka-Split-Stari Grad-Korčula-Dubrovnik-Bari.

Turistička ponuda

U gradu Hvaru moguć je smještaj u nekoliko hotela, privatnim apartmanima ili autokampu ‘Lily’. Posebnost hvarske turističke ponude su netaknute uvale koje se mogu posjetiti automobilom, biciklom ili pješice. Na južnoj obali Hvara nalazi se nekoliko uvala – Mekićevica, Milna, Zaraće, Dubovica,…

U restoranima i konobama nude se domaći specijaliteti i kvalitetna vina. Hvar je naš najbogatiji otok po sortama vinove loze. Tu pronalazimo vinovu lozu koja je samonikla, a nema je nigdje drugdje.

Noćni život u Hvaru tijekom ljeta mnogi smatraju najbogatijim na jadranskoj obali. U gradu se odvijaju razni glazbeni i folklorni događaji. Na trgovima ulični zabavljači privlače pažnju turista. Na hotelskim terasama organizirane su večere uz glazbu i ples. Razvijen je i nautički turizam. U Starom Gradu nalazi se sportsko-rekreacijski centar s nekoliko teniskih igrališta, igrališta za mali nogomet, rukomet, košarku i odbojku.

Jedna od posebnosti su i Pakleni otoci koje možete posjetiti ako iznajmite brodicu ili pak taxi-brodovima. To je skupina od jedanaest otoka i više hridi ispred hvarske luke. Najveći otok je sv. Klement, a najpoznatiji spomenik kapelica Sv. Klementa iz XIV stoljeća.

Hvar je razvio i posebnu granu turizma – klimatsko lječilište. Liječi se bronhitis i bronhijalna astma, kronične upale dišnih organa te alergije na dišnim i drugim organima.

Povijest i povijesne znamenitosti

Oko stare gradske jezgre su zidine iz XV stoljeća. Sačuvana su istočna gradska vrata. 1557. godine na mjestu srednjovjekovnog kaštela podignuta je tvrđava tzv. Španjola. U njoj su Austrijanci početkom XIX stoljeća izgradili vojarnu. Na brijegu Sv. Nikole nalazi se tvrđava ‘Napoleon’ sagrađena 1811. godine. Tu se danas nalazi astronomski opservatorij i seizmografska postaja.

Arsenal je monumentalan spomenik građen na prijelazu XVI u XVII stoljeće. Otvor luka je služio kao spremište za ratnu galiju. Prilikom obnove Arsenala hvarski knez Pietro Semitecolo je dao urediti kazalište. To je jedno od prvih kazališta u Europi. Prije osnutka kazališta predstave su se igrale pred katedralom. Hanibal Lucić i Martin Benetović su hvarski pisci koji zauzimaju istaknuto mjesto u nacionalnoj kulturi.

U Galeriji moderne umjetnosti nalazimo djela najznačajnijih hrvatskih modernista (Emanuel Vidović, Frano Šimunović, Ivo Dulčić i dr).

U neposrednoj blizini Arsenala je gradska loggia, djelo korčulanskog majstora Trifuna Bokanića. Do te renesansne građevine nalazi se toranj sa satom.

Katedrala sv. Stjepana je izgrađena na ostacima kasnogotičke katedrale iz XV stoljeća. Katedrala je trobrodna kasnorenesansna građevina. Njezin zvonik s biforama, triforama i kvadriforama spojenim u loggie ubraja se među najljepše u Dalmaciji. U crkvi se nalazi devet baroknih mramornih oltara. Oni pripadaju bratovštinama ili hvarskom plemstvu. Oltar obitelji Hektorović ima ikonu ‘Bogorodice s djetetom’ iz XIII stoljeća, jednu od najstarijih u Dalmaciji. Na glavnom oltaru nalazi se slika Palme Mlađeg, ‘Gospa i sv. Stjepan’. U središnjem dijelu crkve nalazi se jedan od najljepših korova u Dalmaciji. Katedrala se nalazi na jednom od najvećih dalmatinskih trgova. U pokrajnjoj biskupskoj palači smješten je Biskupski muzej. On čuva crkveni inventar i umjetnine gotičkih, renesansnih i baroknih obilježja. Posebnu pozornost privlači zbirka crkvenog ruha i zlatarski predmeti. Ističe se štap od pozlaćene mjedi biskupa Pritića, djelo Dubrovčanina Pavla Dubravčića iz XVI stoljeća.

Franjevački samostan i crkva su renesansne građevine, djela domaćih graditelja iz XV stoljeća. U luneti portala nalazi se renesansni reljef ‘Madona sa djetetom’, djelo Nikole Firentinca. Nad glavnim oltarom nalazi se poliptih Francesca da Santacrocea iz 1583. godine. U glavnoj lađi je oltarna pala Palme Mlađeg, ‘Stigmatizacija sv. Frana’. U crkvi se nalazi i šest scena iz ‘Kristove muke’, djelo hvarskog pisca i orguljaša Martina Benetovića. U crkvi su grobovi obitelji osnivača samostana. Pred glavnim oltarom je pokopan Hanibal Lucić, hvarski pjesnik i humanist. Muzej je smješten u samostanskom reflektoriju. U njemu se čuva slika Matije Pončuna ‘Posljednja večera’. On čuva i vrlo vrijednu biblioteku: rukopisne knjige – antifonari s iluminacijama fra Bone Razmilovića, Ptolomejev atlas iz 1524., Kuran iz XVII stoljeća. U vrtu samostana je i čempres iznimnih dimenzija i starosti od tristo godina. On je zaštićen kao spomenik parkovne arhitekture.

U prostorijama bivšeg dominikanskog samostana i crkve sv. Marka je arheološka zbirka i lapidarij Grge Novaka.