Solin je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji. To je grad koji je urbanistički srastao sa Splitom, ali nije splitsko predgrađe već samostalan grad. Kroz njega protječe rijeka Jadro, a okružen je planinama Kozjak i Mosor. U rijeci Jadro živi endemska vrsta-mekousna pastrva poznata pod imenom ‘Solinka’. Jednim svojim dijelom Solin leži na antičkoj Saloni te tako predstavlja predivan spoj staroga svijeta i žive prirode.
Klima je tipična mediteranska te omogućuje uživanje u Solinu tokom cijele godine.
Prometna povezanost
Solin je udaljen pet kilometara od Splita te je stoga jako dobro prometno povezan. Od Zagreba je udaljen 385 kilometara te je povezan autocestom Zagreb-Split. Moguće je doći i magistralnom cestom Sinj-Split. Blizina zračne luke Split u Resniku omogućuje brzu vezu s inozemstvom. Iz smjera Rijeke može se doći i brodom do trajektne luke u Splitu.
Solin – turistička ponuda i događanja 2023
Solin nudi mogućnost smještaja u hotelima te u privatnim apartmanima. Solin je grad koji nudi uživanje u prirodnim ljepotama. Prelijepe plaže s kristalno čistim morem su pravi užitak za plivanje i sunčanje. Za one koji više vole aktivniji odmor pruža se raznovrsna mogućnost bavljenja sportom. Nogomet, rukomet, košarka, mini golf, odbojka, tenis, stolni tenis te streljaštvo samo su neki od sportova koje možete izabrati. Posebna ponuda Solina je karting. U karting klubu se možete okušati u brzoj vožnji.
Možete uživati i u vodenim sportovima te i na taj način podizati adrenalin. Za one koji vole romantične večere i ples tu su razni restorani i konobe s takvim ugođajem. Dalmatinski specijaliteti i vina pružit će vrhunski užitak. Mnogi hoteli na svojim terasama uz večeru imaju i živu glazbu. Kafići su puni dugo u noć. Ulični zabavljači nastoje privući pažnju turista. Iz Solina su organizirana putovanja u Split, Trogir, Šibenik, Dubrovnik, Međugorje…
Povijest i kulturne znamenitosti
Salona se prvi put spominje 119. godine prije Krista. Tada je u njoj zimu proveo rimski vojskovođa Cecilije Martel sa svojom vojskom. Status rimske kolonije – Colonia Martia Julia Salona – dobiva nakon građanskog rata između Cezara i Pompeja jer se našla na pobjedničkoj strani.
S vremenom Salona postaje najvažniji grad cijele provincije Dalmacije. Postepeno se grad širi i utvrđuje zidinama i kulama. Krajem II stoljeća izgrađen je veliki trokatni amfiteatar koji je primao 15000-18000 gledatelja, a u središnjem dijelu bio je forum, hram i teatar. Za vrijeme cara Dioklecijana Salona doživljava najveći uspon. Tada dobiva počasno ime Valerija. Grad u to doba postaje kozmopolitski. Uz starosjedioce tu nalazimo Rome, Grke i doseljenike s Orijenta. Nailazimo na kultove Kibele, mitraizma i ostalih duhovnih kretanja karakterističnih za carstvo koje se nalazi u krizi.
I kršćanstvo vrlo rano prodire u Salonu. Sveti Dujam i sveti Anastazije imaju posebne zasluge za širenje kršćanstva u Saloni. Postoji predaja koja kaže da je Dujma u i stoljeću na kršćanstvo obratio sv. Petar. Dujam je kao njegov prijatelj došao u Rim te otuda u Salonu. Gradski upravitelj Mauralije naredio je ubojstvo četrdeset i pet dalmatinskih mučenika. Tada je i Dujmu odrubljena glava.
Anastazije je bio mučenik koji je radi pristajanja uz kršćanstvo 308. godine bačen u more s mlinskim kamenom oko vrata. Kada je kršćanstvo postalo vladajućom religijom u Solinu je podignut kompleks bazilika. U V stoljeću je uspostavljena biskupija te Solin postaje metropolija za cijelu antičku Dalmaciju. U vrijeme navale Gota i Huna dobro utvrđena Salona pružala je zaštitu članovima carske obitelji.
Postoje zapisi koji svjedoče kako je u Saloni 424. boravila Gala Placidija, kći cara Teodozija I, koja je kao namjesnica svoga sina cara Valerija III čitavu Dalmaciju predala Bizantu. Početkom VII stoljeća Avari ipak ulaze u Salonu, a njezino stanovništvo bježi na srednjodalmatinske otoke i u Dioklecijanovu palaču.
Na obali Solinsko-kaštelanskog zaljeva novodoseljeni Hrvati stvaraju temelje novog naselja uz rijeku Jadro. Solin postaje jedno od središta ranosrednjovjekovne hrvatske države. U X stoljeću podignut je mauzolej s grobovima hrvatskih kraljeva. Knez Trpimir je u Rižnicama utemeljio benediktanski samostan, a na njegovom dvoru je boravio čuveni benediktanac iz Fulde Gottschalk. I kralj Zvonimir se kruni u Solinu što pokazuje da je Solin bio sjedište države. Solin je bio i središte visoke kulture antičkog svijeta među Hrvatima. Početkom XII stoljeća sjedište hrvatske države se seli na sjever.
Danas Solin predstavlja najvažniji arheološki lokalitet ne samo Hrvatske već i jugoistočne Europe. Arheološki ostaci se prostiru na površini od 156 ha. Ilirska naselja nalazimo na obroncima Kozjaka i Mosora. Ostatke megalitskih utvrda možemo pronaći na lokalitetu Ilijino vrilo. Na položaju Glavičanima nalazi se jezgra antičkog grada. Salona je bila utvrđena zidinama i kulama. Jezgri antičke Salone pripadaju i monumentalna gradska vrata – Porta Caesarea. Blizu tih vrata nalaze se i terme te komleks gradskih bazilika.
Danas možemo vidjeti peristil termi, prostor za kupelj, peći za zagrijavanje i svlačionice. Uz kompleks bazilika nalazimo i najstarije kršćanske objekte koje vežemo uz djelatnost Dujma. U V stoljeću je pokraj termi bila podignuta monumentalna katedrala s krstionicom. Ostatke foruma, hrama i kazališta iz 1. stoljeća nalazimo u južnom dijelu Salone. Osim kompleksa gradskih bazilika ostale ostatke iz razdoblja kršćanskih početaka nalazimo izvan gradskih zidina. Nalaze se na lokalitetima Kapljuč, Manastirine i Marusinac. Velika ranokršćanska nekropola s ostacima trobrodne bazilike nalazi se na Kapljuču. U bazilici se štovao kult pet solinskih mučenika-svećenik Asterije i četiri vojnika koji su stradali za vrijeme Dioklecijanovih progona.
Najznačajnije starokršćansko groblje Salone nalazi se na području Manastirina, kraj parkirališta na cesti za Trogir. Na tom groblju pokopan je i solinski mučenik Dujam. Sredinom V stoljeća nad grobom svetog Dujma podignuta je velika trobrodna bazilika. Na zapadnoj strani Manastrina pokopan je i don Frane Bulić. On je bio veliki arheolog i konzervator te ravnatelj splitskog Arheološkog muzeja. Tu nalazimo i Tusculum, kuću sagrađenu za rad arheologa, u kojoj je i memorijalna soba don Frane Bulića.
Treće veliko ranokršćansko groblje, nastalo uz mauzolej solinskog mučenika sv. Anastazija, nalazi se na lokalitetu Marusincu.
Oko rječice Jadro nalaze se arheološka nalazišta starohrvatskog Solina. Ranosrednjovjekovna trobrodna bazilika sv. Stjepana bila je uz današnju župnu crkvu. U njoj je pokopana kraljica Jelena 976. godine. U XIX stoljeću rekonstriran je tekst na sarkofagu. Taj se tekst, kao jedan od najdragocjenijih izložaka, nalazi u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. On predstavlja najstariji poznati epigrafski spomen kraljevskog naziva u Hrvata.
Sjeveroistočno od župne crkve Gospe od Otoka nalazi se utvrda Gradina. To je utvrda trapezoidnog oblika s četiri ugaone kule. Šuplja crkva sagrađena je na temeljima starokršćanske bazilike. To je crkva sv. Petra i Mojsija, trobrodna romanička bazilika iz XI stoljeća. Ona je bila krunidbena bazilika hrvatskih kraljeva. 1075. godine u njoj je okrunjen hrvatski kralj Dmitar Zvonimir. Ta bazilika, kao i ostale u Solinu, srušena je za vrijeme turske okupacije.