Sveti Filip i Jakov

Sv. Filip i Jakov je slikovito turističko mjesto koje se nalazi na obali Pašmanskog kanala u blizini gradova Zadra i Biograda na moru i jedno je od najljepših u Pašmanskom zaljevu.

Naselje je ime dobilo po rekonstruiranoj srednjevjekovnoj crkvi posvećenu apostolima Filipu i Jakovu.

Prometna povezanost

Sv. Filip i Jakov smješten je 25 kilometara južno od Zadra i 5 kilometara od Biograda, dobro je prometno povezan sa kontinentalnom Hrvatskom putem autoceste Zagreb – Split, na izlazu Benkovac. Ukoliko dolazite avionom, međunarodna zračna luka Zemunik – Zadar udaljena je svega dvadesetak kilometara, a sve redovne autobusne linije iz pravca Zagreba prema Dalmaciji staju u Biogradu. Ukoliko dolazite iz Italije na raspolaganju Vam je trajektna linija Ancona – Zadar.

Turistička ponuda

Sv. Filip i Jakov obiluje raznim oblicima smještaja i to u većem broju auto-kampova, udobnim sobama i apartmanima u privatnom smještaju, kao i u apartmanskim naseljima i hotelskim sobama. Bogata mediteranska vegetacija, bistro more i uređene plaže čine Sv. Filip i Jakov priznatim i poznatim turističkim središtem. Netaknuta priroda i čisto more idealni su za odmor, sport i rekreaciju. U mjestu se možete prikladno relaksirati uživajući u njegovim pješčanim, šljunkovitim i stjenovitim plažama. Posebna atrakcija mjesta je vožnja u polupodmornici, tj. brodu koji ne zaranja, dok se sjedi 1.5m ispod razine mora, te pritom uživa u prirodnim ljepotama jadranskog podmorja. Mjesto obiluje brojnim pješačkim i biciklističkim stazama, a jedna od najljepših je ona koja vodi do vidikovca ‘Crni krug’, sa kojeg se pruža pogled na Pašmanski kanal, Kornatsko otočje, Vransko jezero i Ravne kotare. Staze su kroz centar mjesta povezane s Biogradom, te se nastavljaju prema biciklističkoj stazi uz Vransko jezero. Lokalne turističke agencije organiziraju mnogobrojne izlete u obližnje nacionalne parkove (Kornati, Krka, Paklenica) i parkove prirode (Vransko jezero, Telašćica). Gastronomska ponuda obiluje dalmatinskim specijalitetima od riba, školjki, rakova i ostalih ribljih delicija, pa do mesnih jela, uključujući domaći pršut i domaće maslinovo ulje.

Izdvojena događanja

Tijekom ljeta, u mjestu se se tradicionalno održava Filipljansko ljeto, kada se redaju brojne kulturno-zabavne priredbe, a od vjerskih blagdana posebno se časti sv. Roko, 16. kolovoza, kada se misa i procesija održavaju u povijesnoj crkvi malo izvan mjesta. Tijekom dana, održavaju se mnoge sportske prirode, dok je noć rezervirana za tradicionalnu ‘Filipjansku noć’ uz domaće specijalitete, a na Glavnom mulu na rivi organizira se veliki vatromet.

Na blagdan zaštitnika mjesta Sv. Mihovila, 29. rujna, održava se tradicionalna pučka svečanost sa feštom na rivi do ranih jutarnjih sati.

Povijest i kulturne znamenitosti

1000. pr.n.e. na mjestu današnjeg Sv. Filipa i Jakova postojalo je malo Liburnsko naselje. U I. st. n.e. dolaze Rimljani.

Hrvati dolaze u 7.st.n.e. Kroz slijedeća stoljeća zbog blizine kraljevskog Biograda, tu se nalaze posjedi. U 11.st. gradi se crkva Sv. Roka, oko koje se nalazi selo Rogovo. Najkraćim putem do mora seljani dolaze do male crkvice posvećene Svetom Filip i Jakovu u 13.st., koja je stradala. Po njoj kasnije selo dobiva ime. Prvi put spominje se u 15.st. kao San Filip e Giacomodi Rogovo, jer se nalazi pod Rogovom, i seoce se zove Rogovski pristran (pristanište).

Kroz 16. st. nastaje današnja jezgra Svetog Filipa i Jakova. Crkva Sv.Mihovila spominje se u 16.st., ali strada od Turaka, pa je 1707.g. podignuta današnja sa zvonikom.

Do turskih provala naselje je bilo luka benediktinskoga samostana u Rogovu, čiji se ostaci s očuvanom ranoromaničkom crkvom sv. Roka nalaze sjeveroistočno od sela. Današnje selo podignuto je nakon povlačenja Turaka u 17. i 18. st. Crkva sv. Mihovila iz 18. st. zapravo je pregrađena gotička crkva, od koje potječu natpis i grb rogovskoga opata Petra Zadranina (druga polovica 14. st.). U crkvi se čuva monumentalno drveno raspelo s kraja 14. st.