Kukljica

Kukljica je najrazvijenije turističko mjesto na otoku Ugljanu i nalazi se na jugoistočnom dijelu otoka Ugljana, 8 km jugoistočno od Preka. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, maslinarstvo, povrtlarstvo, voćarstvo, ribarstvo i pomorstvo.

Svojevrsno je predvorje Nacionalnog parka Kornati i Parka prirode Telašćica, a smještena je na uskom dijelu kopna, te zbog toga ima izlaz na sjevernu i južnu obalu i česta je destinacija nautičarima.

Prometna povezanost

Kukljica je s kopnom povezana svakodnevnom trajektnom linijom Zadar – Preko, a od trajektne luke do mjesta vodi otočna cesta.

Vrlo značajnu ulogu igra most koji premošćava Uvalu Ždrelašćica i povezuje otok Ugljan i Pašman, preko kojeg je opet organiziran javni prijevoz autobusima i trajektom koji iz Tkona povezuje otok Pašman.

Željezničkim prometom povezan je sa svim europskim gradovima, preko Zagreba do Željezničkog kolodvora u Zadru i dalje trajektom za Preko i autobusom do Ugljana, kao i zračnim prometom na isti način preko Zagreba do zadarske Zračne luke Zemunik. Trajekti voze iz pravca Rijeke ili Dubrovnika u Zadar, kao i iz smjera Italije linijom Ancona – Zadar.

Kukljica  – turistička ponuda

Kukljica ima veliki izbor smještaja u privatnim apartmanima i sobama, kao i u turističkom naselju koji pružaju mogućnosti za idealan odmor.


Tražite smještaj? >>>Provjerite ponudu i rezervirajte odmah!


U lučici se nudi stotinjak vezova, stoga je nautički turizam dosta razvijen.

Također, mjesto krase brojne lijepe pješčane i stjenovite plaže, čisto more i gusta borova šuma. Najpoznatije plaže su Sabuša i Delenica na južnoj obali, a do njih se može doći samo brodom i uređenom pješačkom stazom.

Sportsko-rekreacijska ponuda uključuje tenis, biciklizam, ribolov, ronjenje, najam brodica. Postoje uređene pješačke staze za zainterisirane za takvu vrstu rekreacije.

Na ovom području se razvija i eko turizam zbog netaknute bogate prirode diljem otoka, a možete i posaditi vlastitu maslinu i iz godine u godinu pratiti njezin rast.

u restoranima i konobama obiteljske atmosfere nude se brojni dalmatinski specijaliteti od ribe, rakova, školjki i ostalih morskih delicija, pa do mesnih pripremljenih na najbolji mogući način uz domaće masline. Naime, domaćini se posebno ponose svojim maslinovim uljem.

Povijest i kulturne znamenitosti

Prvi poznati pisani spomen imena Kukljica je u listini iz 1106. godine koju je objavio Tadija Smičiklas u ‘Codex diplomaticus’, a u kojoj se spominje darovanje maslinika samostanu Sv. Krševana u Zadru.

Nažalost, značajnije građevine su oštećene, a to su kaštel (ljetnikovac) obitelji Nassi iz 1623. godine, te ostaci nepoznate građevine u Ortulanovom dvoru.

Svakako obratite pozornost na gradnju kamenih kuća, tipične autohtone dalmatinske gradnje, a na otoku se najviše ističe u Kukljici. Kuće su građene nadovezujući se jedna na drugu tvoreći mali trg gotovo pravilnog kvadrata – dvor. Najbolje sačuvani dvori su: Bačin dvor, Benin dvor, Jojin dvor, Lisičin dvor, Lonin dvor i Martinov dvor .

Starohrvatska crkva Sv. Jerolima, u današnjem romaničkom obliku nastala je u 13. stoljeću, a nalazi se na jugoistočnom dijelu uvale Kostanj. Župna barokna crkva Sv. Pavla sagrađena je na temeljima starije crkve, a vrijedni glagoljski natpisi na portalu svjedoče o početku gradnje 1666.godine, a o posvećenju 1674. Zvonik iz 18. stoljeća visok je 25 metara, a u crkvi je pet velikih oltara. Zavjetna barokna crkva Sv. Gospe Snježne iz 17. stoljeća u uvali Zdrelašćica slična je crkvi Sv. Pavla, građenoj u isto vrijeme, na temeljima starijeg svetišta.

Kukljica događanja 2023

Od kulturno-zabavnih događanja Kukljica nudi međunarodnu izložba umjetničke fotografije ‘Otok i more / Island and the sea’ u srpnju svake godine, kao i međunarodnu likovnu koloniju u rujnu. U kolovozu su Kukljiške feštice petkom i subotom uz nastupe klapa na otvorenom, Kulturno-zabavni program u Turističkom naselju ‘Zelena Punta‘, koji uključuju koncerte, plesne večeri i nastupe folklornih grupa.

Svake godine 5. kolovoza održava se tradicionalna procesija Gospi od snijega u zavjetnu crkvicu u prolaz Ždrelac, u spomen na dan kad je prema predaji prije 5 stoljeća tu pao snijeg.