Pirovac

Pirovac se smjestio na sjevernoj obali pirovačkog zaljeva, svojim lijepim prastarim licem tako vječno okrenut suncu. Njegov zaljev prirodni je fenomen, deset kilometara usječen u kamen i mediteransko raslinje što svoje zanosne mirise miješa sa iskonskim morskim mirisima. Blaga klima, razvedenost obale, brojne uvale i pješčane plaže, biljni pokrov, borove šume i stoljetni maslinici, čisto i toplo more, čudesni zalazi sunca, ljepota priobalnog područja – jedinstveni su užici i doživljaji za sve posjetitelje Pirovca.

Prometna povezanost

Jadranskom cestom Pirovac je povezan sa kulturno-povijesnim središtima, kao što su Šibenik, Zadar, Trogir i Split. Neposredna blizina autoceste Zagreb-Split i blizina zračne luke Kaštela u Splitu garancija su odlične prometne povezanosti Pirovca sa ostatkom Europe.

Turistička ponuda

Pirovac krasi kolajna prirodnih plaža, pjeskovitih uvala. Morska struja koja utječe u Pirovački zaljev tijekom ljeta toplinu mora diže tri do četiri stupnja iznad prosječne topline Jadranskog mora. Prekrasne uvale, Sitnica, Vrulje, Makirina i Vrilo sa njihovim šljunčanim plažama i bistrim morem, izuzetno su privlačne, a posebna atrakcija je otočić Sustipanac smješten neposredno pred Pirovcem, gdje se možete opustiti i uživati u kupanju i sunčanju. Južni krak Pirovačkog zaljeva Makirina prirodno je kupalište s ljekovitim peloidom. Sastavom, kvalitetom i količinom taj lokalitet ljekovitog mulja nadmašuje sve poznate lokalitete u Hrvatskoj. Pirovac se nalazi u neposrednoj blizini dva Nacionalna parka – ‘Kornati’ i ‘Krka’, a svega 5 kilometara udaljen je od Parka prirode “Vransko jezero”, izuzetno pogodnog za sportski ribolov.

Pirovac se može pohvaliti s kilometrima biciklističkih staza koje su posebno zanimljive u predjelu Parka prirode Vransko jezero, a koje se nadalje nadovezuju na staze susjedne Općine Pakoštane. Sve biciklističke staze ujedno su i pješačke staze koje vode do nekoliko vidikovaca. Ozbiljniji športaši imaju na raspolaganju osvjetljeno malonogometno, košarkaško i boćarsko igralište, te teniske terene.

Smještaj je organiziran u komfornim apartmanima i sobama privatnih iznajmljivača, te autokampovima i hotelsko – turističkom kompleksu.

Gastronomske užitke i najpoznatije dalmatinske specijalitete poput škampi, ribljih specijaliteta pripremljenih na različite načine nude privatni na daleko poznati restorani, a tu su još i konobe, pizzerie, a dopunjuju ih atraktivni caffei i night – clubovi u kojima Vam neće nedostajati zabave.

Izdvojena događanja

Kao i većina turističkih odredišta na Jadranu, Pirovac je ljeti bogat kulturno-zabavnim događanjima. Tradicionalno Pirovačko ljeto donosi pregršt događaja, od folklornih večeri, tradicionalne utrke magaraca, pa do koncerata klapa, eminentnih hrvatskih izvođača zabavne glazbe, te koncerata kulturno umjetničkih društava. Blizina Vodica, Murtera, Zadra i Šibenika, jamči neograničenu količinu događanja i zabave za sve uzraste.

Povijest i povijesne znamenitosti

Prvi put Pirovac se spominje prilikom utemeljenja Šibenske biskupije, 1298. godine. Na tom lokalitetu zatječemo 1505. godine naseljeno mjesto mediteranskih odlika. Do danas su sačuvana obilježja burne i bogate prošlosti, prvorazredne kulturno-spomeničke vrijednosti, nastale na stoljetnom putu, žilavom otporu tuđinskim osvajačima i vrijednoj ruci njegovih žitelja.

Kao najvredniji se spominju: obrambeni bedemi kojima je Pirovac bio opasan sa sve četiri strane, zidani u početku 16. stoljeća (1505. godine) od kojih su ostaci na sjevernoj strani i danas vidljivi; gradska vrata koja se i danas odlikuju svojom snagom i ljepotom, s pomičnim mostom koji se dizao noću, a koji je zbog dotrajalosti, kao i bedemi, porušen na kraju deventaestog stoljeća (1884. godine).

Također, tu je i župna crkva Gospe Karmelske, građena još 1506.g, obnavljana i pregrađivana 1832.g; kapela na starom pirovačkom groblju, iz 15. stoljeća, koju je dala sagraditi, kao i bedeme i crkvu Sv. Jurja najmoćnija pirovačka obitelj Draganić-Vrančić, i u kapeli sarkofag s reljefom (1447. g.), rad Šibenčanina Andrije Budičića i Lorenza Pincina iz Venecije, majstora iz plejade graditelja velebne šibenske katedrale.